{"id":100,"date":"2020-11-04T16:57:23","date_gmt":"2020-11-04T15:57:23","guid":{"rendered":"http:\/\/najla.hr\/?page_id=100"},"modified":"2020-12-04T22:57:28","modified_gmt":"2020-12-04T21:57:28","slug":"povijest-homeopatije-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/najla.hr\/index.php\/zanimljivosti-2\/povijest-homeopatije-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Povijest homeopatije u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"<section class=\"av_textblock_section \"  itemscope=\"itemscope\" itemtype=\"https:\/\/schema.org\/CreativeWork\" ><div class='avia_textblock  '   itemprop=\"text\" ><h1>POVIJEST HOMEOPATIJE U HRVATSKOJ<\/h1>\n<hr \/>\n<p style=\"text-align: justify;\">Povijest homeopatije u Hrvatskoj ima dugu tradiciju<strong>. Neki su njema\u010dki homeopati tvrdili da je i me\u0111u Hahnemannovim u\u010denicima bilo Hrvata, koji su svoj rad na polju homeopatije kasnije nastavljali u Hrvatskoj.<\/strong> U svakom slu\u010daju postoji dokumentacija o nekoliko svijetlih imena koja su dali Hrvati i koja su dobro poznata i u stranom svijetu.<\/p>\n<p>Kori\u0161tena literatura:<\/p>\n<p>Dr. Vladimir Bazala: Povijesni razvoj medicine u hrvatskim zemljama&#8230;Zagreb 1943.g.<\/p>\n<p>Dr. Stanislav \u017dupi\u0107: Vrijednost i upotreba lijekova u poligodinamskim ( homeopatskim ) dozama&#8230;Zagreb 1970.g.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<strong>Joseph Attomyr<\/strong> ( ro\u0111en 9. 9. 1807. u Slavoniji, umro 5. 2. 1856.u Bratislavi ). U Be\u010d je do\u0161ao 1825. g. gdje je upoznao homeopata Marenzellera, a nakon toga odlazi u Ma\u0111arsku gdje boravi kod poznatog homeopata M\u00fcllera. Bio je su\u0161i\u010dav pa se lije\u010dio homeopatskom remedijom sepiom. Zbog homeopatije istjeran je sa studija u be\u010dkom Josefinumu ( jedan od tada\u0161njih najpoznatijih medicinskih fakulteta svijeta na kojem je studirao i sam Hahnemann.) U Budimpe\u0161ti je od 1839. &#8211; 1844. bio na glasu kao homeopatski lije\u010dnik. Pred smrt je boravio u Bratislavi gdje je i umro.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<strong>Josip pl. Zlatarevi\u0107<\/strong> ( ro\u0111en 9. 4. 1807. u Zagrebu, umro 2. 11. 1874. u Grazu ). Medicinsko naukovanje polazio je u Be\u010du gdje je 10. 7. 1830. godine promoviran za doktora medicine brane\u0107i rad \u201e Disertatio inauguralis medicina de Genio Morborum statinario, Joseph de Zlatarovich Croata Zagrebiensis \u201c. U ovom radu \u00a0raspravlja o \u201e genius morbi \u201c ili karakteru bolesti za koji ka\u017ee da je ovisan o vanjskim utjecajima, koji na oboljenje djeluju \u010das povoljno, \u010das nepovoljno, a to su: vrijeme, godi\u0161nja doba, klima, sastav tla, polo\u017eaj mjesta, hrana, zrak, smjer vjetra itd. Stanovito oboljenje u razli\u010ditim krajevima ima razli\u010diti karakter. Bolesti na jednom mjestu imaju zajedni\u010dke osobine. 1834. godine postao je profesorom teoretske i prakti\u010dne medicine na ni\u017eem te\u010daju vojno-kirur\u0161ke \u0161kole Josefinuma, \u010dlan vojnosanitetske komisije i upraviteljem be\u010dke garnizonske glavne bolnice. Godine 1838. zamoljen je od akademskog direktorija da predaje op\u0107u patologiju i farmakologiju za vi\u0161i te\u010daj jer je jedini zahvaljuju\u0107i jako dobrom vladanju latinskog jezika i ostalim sposobnostima dorastao zadatku. Na carskom dvoru u Be\u010du nisu ga gledali dobronamjerno. Najvi\u0161e se zamjerio carskom tjelesnom lije\u010dniku barunu Andriji Stiffu koji je bio veliki protivnik homeopatije i Zlatarovi\u0107eve teorije patologije o \u201e genius morbi \u201c. Umirovljen je 15. 10. 1849. godine jer je bio upleten u revolucionarni pokret pa se seli u Zagreb. Spominje se da je 15. 10. 1850. godine prisustvovao sastanku lije\u010dnika u Zagrebu. Spominje se da je lije\u010dio glazbenika Vatroslava Lisinskog. Iz Zagreba se seli u Trst, a zatim u Graz gdje se bavio lije\u010dni\u010dkom praksom i gdje je 1870. godine izdao knji\u017eicu \u201e Der Feldart und die Hom\u00f6opathie \u201c. Tamo je i umro.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<strong>Filip Maru\u0161i\u0107 <\/strong>lije\u010dnik iz Drni\u0161a. Poznat i kao pjesnik, pisac i knji\u017eevnik. Napisao je zbirku \u201e Lije\u010dnikovi zapisci \u201c u izdanju Matice Hrvatske 1906. godine. Pro\u010duo se kao propagator homeopatije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<strong>\u017dupi\u0107 Stanislav<\/strong> je 1920. godine po\u010deo raditi kao lije\u010dnik u psihijatrijskoj bolnici Vrap\u0107e.Tada je na mu\u0161kom psihijatrijskom odjelu zatekao dvije velike nevolje. Vladao je scabies i odjel je vrvio gnojnim infekcijama. Bolni\u010dka sredstva bila su jako skromna a lijek sa scabies jako skup, Unguentum Wilkinsonii, pa je scabies lije\u010dio doma\u010dim lijekom, cvijet sumpora je namakao u maslinovo ulje i time je premazivao ko\u017eu. Odjel se brzo o\u010distio od svraba. Te\u017ee je bilo s gnojnim upalama. Od kolega iz Be\u010da je \u010duo za subkutanu aplikaciju srebra Argentum 20 D ( bilo je to prije pronalaska penicilina ). Uspjeh je bio brz i evidentan, bez kirur\u0161kog no\u017ea i prljavih povoja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<strong>Klara \u017dupi\u0107 Daj\u010deva<\/strong>, njegova supruga tako\u0111er je lije\u010dila homeopatijom. Do 1943. godine imala je privatnu ordinaciju u Zemunu a poslije se preselila u Zagreb. Svoje je pacijene isklju\u010divo lije\u010dila homeopatijom. Izlije\u010deni pacijenti su je rado preporu\u010divali drugima pa je u \u010dekaonici njezine ordinacije uvijek bila gu\u017eva. Bila je poznata i zbog svojeg znanja iznimno cijenjena u homeopatskim krugovima u Austriji, Njema\u010dkoj i \u0160vicarskoj.<\/p>\n<\/div><\/section>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":80,"menu_order":1,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/najla.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/100"}],"collection":[{"href":"http:\/\/najla.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/najla.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/najla.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/najla.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=100"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/najla.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/100\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":499,"href":"http:\/\/najla.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/100\/revisions\/499"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/najla.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/80"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/najla.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=100"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}